Jednostavan vodič kroz malariju: kako parazit dolazi do ljudi, koji su rani simptomi važni, ko je izložen teškom riziku i koje mjere prevencije preporučuju tijela javnog zdravstva.
Šta je malarija
Malarija je bolest opasna po život koju na ljude prenose neke vrste komaraca, a najčešća je u tropskim zemljama. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da infekciju uzrokuje parazit i da se ne prenosi s osobe na osobu. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti objašnjavaju da parazit inficira određenu vrstu komarca i da većina ljudi dobije malariju od ugriza infektivnog komarca. Drugim riječima, inficirani komarac ugrize osobu i parazit uđe u krv. Tijela javnog zdravstva opisuju malariju kao bolest koja se može spriječiti i izliječiti, ali samo ako se brzo prepozna i liječi. NHS dodaje da se malarija ne javlja u Ujedinjenom Kraljevstvu, pa su slučajevi tamo povezani s putovanjima.
Kako se širi i gdje se javlja
Malarija se širi ugrizom komarca, a ne dodirom, kašljem ili intimnošću. CDC jasno navodi da ljudi ne prenose malariju na druge ljude, kao što je slučaj s prehladom ili gripom, i da se ne prenosi seksualnim putem. Healthdirect Australia objašnjava da je bolest česta u dijelovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike, Pacifika i istočne Evrope. NHS navodi tropske regije, uključujući velika područja Afrike i Azije, Srednju i Južnu Ameriku, Dominikansku Republiku i Haiti, dijelove Bliskog istoka i neka pacifička ostrva. Dva izvora daju koristan dokaz da kontrola može djelovati tokom vremena. Healthdirect napominje da je Australija 1981. certificirana kao zemlja bez malarije. WHO opisuje dvije ključne intervencije za kontrolu vektora: mreže tretirane insekticidom i prskanje unutrašnjih površina.
Rani simptomi na koje treba obratiti pažnju
Rana malarija može izgledati kao mnoge druge bolesti, pa je vrijeme pojave simptoma važno. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da infekciju uzrokuje parazit, a najčešći rani simptomi su groznica, glavobolja i drhtavica, obično počinju 10 do 15 dana nakon uboda zaraženog komarca. CDC opisuje rane simptome koji mogu uključivati groznicu i bolest sličnu gripi, drhtavicu, glavobolju, bolove u mišićima, umor te mučninu, povraćanje ili proljev. NHS navodi visoku temperaturu, osjećaj vrućine, hladnoće ili drhtanja, znojenje, glavobolje i zbunjenost, koji se obično javljaju između 7 i 18 dana nakon uboda. Healthdirect Australia izvještava da se ljudi obično počnu osjećati loše oko 10 do 15 dana nakon infekcije i da simptomi mogu biti blagi, posebno kod nekoga ko je već ranije imao malariju.
Teška bolest i ko je najugroženiji
Malarija može postati smrtonosna ako se ne dijagnostikuje i ne liječi brzo. CDC navodi da teški simptomi mogu uključivati zatajenje bubrega, napade, mentalnu zbunjenost i komu te da rano započinjanje liječenja često može spriječiti tešku bolest i smrt. Rizik nije jednako raspoređen. WHO navodi da su dojenčad, djeca mlađa od 5 godina, trudnice i djevojčice, putnici te osobe s HIV-om ili AIDS-om pod većim rizikom od teške infekcije. NHS savjetuje svakoga ko ima simptome malarije i ko je u posljednjih 12 mjeseci putovao u zemlju u kojoj ima malarije da zatraži hitan termin kod ljekara opće prakse ili potraži pomoć NHS 111. Taj savjet se odnosi na brzinu, ne na paniku.
Prevencija prije putovanja
Prevencija počinje mnogo prije polaska. Healthdirect Australia savjetuje posjetu ljekaru ili putničkoj klinici 4 do 6 sedmica prije putovanja. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da infekciju uzrokuje parazit i da se malarija može spriječiti izbjegavanjem uboda komaraca i lijekovima. Healthdirect navodi ista dva glavna načina da se smanji šansa za oboljenje: uzimanje antimalarijskih lijekova i sprječavanje uboda komaraca. SZO imenuje insekticidom tretirane mreže i prskanje unutrašnjih površina kao dvije ključne mjere kontrole prenosilaca. Lijekovi i izbjegavanje uboda najbolje djeluju zajedno, a pravi izbor zavisi od odredišta i vašeg zdravlja. Klinicar može objasniti koja opcija odgovara vašem putovanju. Nijedan korak sam po sebi ne uklanja sav rizik, zato planirajte rano i postavljajte pitanja. CDC takođe navodi da većina ljudi dobije malariju od uboda zaraženog komarca, pa sprječavanje uboda i lijekovi djeluju na isti put ulaska, a ne na dva odvojena problema.
Smanjenje uboda kod kuće i u inozemstvu
Fizičke barijere su važne kada su pravilno odabrane, ispravne i pravilno korištene. SZO podržava insekticidom tretirane mreže kao ključnu mjeru, a takve mreže štite spavače tokom sati kada su komarci koji prenose malariju najaktivniji. Prskanje unutrašnjih površina je druga ključna mjera koju navodi SZO, a primjenjuju ga obučeni timovi na unutrašnjim površinama. Pošto se malarija ne prenosi s osobe na osobu, cilj je prekinuti sam ubod, a ne izolovati bolesnog rođaka. Certifikacija Australije kao zemlje bez malarije, koju navodi Healthdirect Australia, pokazuje da dugotrajni i dobro vođeni programi mogu vremenom ukloniti bolest iz neke regije. CDC objašnjava da je malarija ozbiljna bolest koju uzrokuje parazit koji inficira određenu vrstu komaraca, a većina ljudi dobije malariju od uboda zaraženog komarca, zbog čega smanjenje uboda ostaje ključna javnozdravstvena mjera uz lijekove.
Šta učiniti ako se pojave simptomi
Vrućica nakon putovanja razlog je za djelovanje, a ne za čekanje. NHS savjetuje osobama sa simptomima malarije koje su u posljednjih 12 mjeseci boravile u zemlji u kojoj ima malarije da zatraže hitan termin kod ljekara opće prakse ili pomoć NHS 111. CDC navodi da malarija može biti smrtonosna ako se ne dijagnostikuje i ne liječi brzo te da rano liječenje često može spriječiti tešku bolest i smrt. SZO napominje da se bolest može spriječiti i izliječiti. Recite gdje ste putovali i kada. Ne pretpostavljajte da je vrućica prehlada, posebno kod djeteta mlađeg od 5 godina, trudnice ili osobe s HIV-om ili AIDS-om, grupa koje SZO navodi kao izloženije težoj infekciji. Brza procjena najsigurniji je put.
Sources
Ovaj članak pruža opće informacije, a ne medicinski savjet. Za vlastito zdravlje obratite se ljekaru ili farmaceutu.